Kako se zaštititi od online prijevara?

Što kupujete preko interneta? Gadgete, odjeću, knjige, zrakoplovne karte…? Sve to u dva-tri klika mišem bez da ste se maknuli od računala ili mobitela. Odlično, zar ne? No, kao što bilo kome s ulice nećete dati osobne podatke i bankovnu karticu, ista stvar vrijedi i za internet. Štoviše, internetska bespuća možda zahtijevaju još više opreza, a prema iskustvima naših sugovornika, evo i na što treba obratiti pažnju.

awm servis racunala servis laptopa zagreb dubrava

Bilo da tražite čistokrvnog psa ili posao online, evo kako se zaštititi od prijevara

Kako nam se sve veći dio života i poslovanja seli u online sfere, jasno je da to slijede kriminalci i prevaranti. O kojoj god se internetskoj prijevari radilo, obrazac je sljedeći: osoba XY vam besplatno ili uz jako malu naknadu nudi nešto što želite, a nemate – novac, posao, ljubav ili čudotvorni lijek. Pri tome samo trebate ispuniti pokoji obrazac s osobnim i podacima s kartice ili otvoriti privitak emaila. Nažalost, umjesto obećanoga, ostajete i bez podataka i bez novca.


Štete od cyber zločina kreću se u milijardama eura, a prema podacima Europske središnje banke, ukupna vrijednost kartičnih prijevara na području EU za 2013. godinu iznosila je 1,44 milijardi eura, od čega se više od 60 posto odnosilo na plaćanje u slučajevima narudžbi putem interneta, telefona ili pošte. Odnosno u situacijama kad kartica kao način plaćanja nije fizički bila potrebna, već samo njezin broj. Također, procjenjuje se kako će štete nastale zbog kreditnih kartica do 2020. godine doseći čak 35 milijardi dolara.

Nekad ranije, mete internetskih prijevara su možda najčešće i bile osobe kojima korištenje računala nije bila jača strana. Danas to više ne vrijedi, a iskustva naših sugovornika, naprednih internetskih korisnika, dobar su primjer na što obratiti pažnju i pripaziti bilo da je riječ o online potrazi za poslom ili online kupnji.


Slučaj 1 – potraga za poslom

Kako jedna takva prijevara izgleda u praksi, ispričao nam je kolega s Netokracije koji je prošle godine tražio posao preko LinkedIna. Ono što se na prvi pogled činilo kao odlična poslovna prilika u Londonu, bio je samo mamac za izvlačenje novca. Naknadno se ispostavilo da je bio samo jedan od mnogih koji se javio za posao u navodno uglednom hotelu.


Uz malo guglanja, shvatio sam da hotel ima stanoviti ugled i da je dio veće grupacije te mi se prilika činila u redu. Poslavši prijavu za posao, nazad dobivam mail s ponudom i više informacija o poslu – nevjerojatno visokoj plaći, plaćenoj avionskoj karti i plaćenih dva mjeseca godišnjeg odmora za sve zaposlenike.


Nakon ispunjavanja traženih dokumenata o prijašnjim radnim pozicijama i zadovoljstvu plaćom, ubrzo mu stiže email da je hitno potreban u Londonu te da samo mora ispuniti još nekoliko dokumenata prije početka posla. No, iako je na prvi pogled sve djelovalo legitimno, bilo je sumnjivih znakova poput – brzine potvrde posla i odgovora, lošeg engleskog na pojedinim mjestima te upotrebe preočitih popularnih pojmova i klišeja.


Zato kroz cijelo trajanje procesa provjeravam na internetu mogućnosti ovakve prevare i nalazim na slične slučajeve. Dolazim do kontakta prave osobe iz HR odjela (shvativši da je mail adresa u komunikaciji sa scam osobom cijelo vrijeme bila pogrešna, naime – ime domene imalo je slovo ‘s’ viška, dok u slučaju originalne adrese hotela ne postoji) te mi oni potvrđuju da je to prijevara koje su svjesni i kojom se bavi tamošnja policija te savjetuju da istog trena prekinem komunikaciju s prevarantima, kao i da sve prijave za posao idu direktno preko web stranice tvrtke.


U zadnjem mailu koji dobiva, prevaranti ga upućuju na tamošnji imigracijski ured, što je daljnji dio prijevare u kojoj se korisnik traži novac za izradu tzv. Insurance Documenta. Naravno, više ne odgovara.



Slučaj 2 – online kupnja

Imamo i slučaj čitateljice koja je prije nekoliko tjedana imala neugodno iskustvo prilikom online kupovine, a kako je riječ o dobro organiziranoj i nimalo bezazlenoj prijevari, odlučila je ostati anonimna. Tražeći novog četveronožnog prijatelja, koji će ujedno biti izložbeni pas, pronašla je zanimljivu ponudu na jednom oglasniku. Iako je cijena bila niža od očekivane s obzirom na pasminu i podrijetlo, svejedno je odlučila poslati upit da vidi o čemu je riječ.


Navodni vlasnik mi je odgovorio s detaljnim mailom koji se činio kao profesionalni sales pitch, ali mi nije poslao dodatne slike i video, iako je to uobičajena praksa kad se radi o ovakvim psima. S obzirom na profesionalnost tog prvog maila, izostanak slika i videa mi se činio jako čudan. U drugom mailu mi je samoinicijativno objašnjeno da je pas na prodaju zbog različitih obiteljskih razloga vlasnika. U trećem mailu su mi već napisani svi potrebni podaci za uplatu, iako ja za to nisam ni pitala.


Zašto je posumnjala u autentičnost oglasa i općenito komunikacije? Alarm prvi – nekonzistentnost u komunikaciji.


S jedne je strane komunikacija bila jako službena i profesionalna, s druge strane su se izostavile najvažnije informacije i spominjale osobne priče o smrti i slično… Rastreseni vlasnik mi ne bi bio u stanju napisati tako službeni i savršen tekst kakav sam dobila u prvom mailu. Također, u oglasu je napisano da se pas nalazi u Njemačkoj, a preko maila mi je rečeno da je zapravo u Irskoj.


Alarm drugi. Psa nema u dostupnim registrima, ali ni na izložbi s koje je dobila prvotnu fotografiju. Nekoliko dana kasnije na Facebooku je vidjela da vlasnica psa obavještava o lažnom oglasu koji kruži internetnom, a koji sadrži slike njezinog ljubimca. Nije teško zamisliti da se umjesto za psa, osoba raspituje za automobil, mobitel, računalo ili nešto četvrto.



Svaka poruka gdje se uplata novca traži prije nego što raspolažete valjanim informacijama ili prije nego ste vidjeli proizvod, gdje se traži brza odluka o kupnji, nudi brzo bogaćenje ili vam nije jasno kako zapravo druga strana zarađuje trebali bi pozivati na oprez. Naš kolega ističe da je prekid komunikacije vjerojatno trebao napraviti i ranije, ali dokumenti su bili odlično falsificirani, a dobar posao nadohvat ruke.

U svakom slučaju, ovo je bilo jedno iskustvo koje me naučilo da kada je nešto predobro da bi bilo istina, uistinu jest tako. Svakako mogu zamisliti situaciju u kojoj osobe iz siromašnih zemalja u potrazi za kruhom u, recimo, Velikoj Britaniji, budu prevarene na ovaj način, ne razmišljajući racionalno i šaljući novac. Kada se poklope životne okolnosti, kvalitetna prevara i manjak opreza – ljudi lako nastradaju.



Kako se zaštititi?

Jesu li vas ovi primjeri zabrinuli ili natjerali da se zamislite kada i kome ostavljate svoje podatke? Ako jesu, odlično! Dobra je vijest da sami možemo poduzeti puno toga kako ne bismo upali u zamku online prijevara. Evo na što obratiti pozornost: ne otvarajte email poruke sumnjivog sadržaja (uključujući linkove i privitke unutar njih), kupujte u provjerenim online trgovinama, nikada ne otkrivajte podatke o kartici preko društvenih mreža ili email poruka, ako vam je nešto sumnjivo, provjerite je li bilo sličnih slučajeva, izbjegavajte kupnju kad koristite javni WiFi, ažurirajte antivirusne i antispy softvere, na stranicama za kupnju potražite certifikat – Verified by Visa, prilikom kupnje, provjerite da svoje podatke ostavljate na sigurnoj stranici koja ima oznaku https://, obratite pažnju na pravopisne pogreške i upotrebu žargona, pazite na sumnjive pop up oglase (‘Klikni i osvoji putovanje na Maldive!), ako stvari izgledaju predobro da bi bile istinite, vjerojatno i jesu!


Jedan od načina zaštite je i upotreba tzv. prepaid kartica gdje korisnik može limitirati sredstva na računu čime se dodatno umanjuje mogućnost zloupotrebe. Primjeri takvih kartica su Visa Web te MasterCard contactless prepaid kartica.

Kao što vidimo, univerzalnog rješenja nema. Pa bilo da je kupujete ili tražite posao putem interneta, savjet za kraj – zdrava doza opreza i pravovremena edukacija, poštedjet će vas glavobolje, ali i sačuvati vam novčanik! A, ako tražite novog četveronožnog prijatelja, jedno je od rješenja i da ge kupujete, nego udomite.

IZVOR: Jasmina Kolić - Netokracija